Potpuni vodič za biljke
Istražite biljke prema težini njege, godišnjem dobu i još mnogo toga. Pronađite savršenu biljku za sebe.
Biljke po gradu
🗺️ Biljke po graduPronađeno 3706 biljaka
Prikazano 2881-2916 od 3706
Šljiva / Trešnja (rod)
Prunus
Prunus je jedan od najvećih i gospodarski najvažnijih rodova u porodici ruža (Rosaceae), koji obuhvaća više od 400 vrsta stabala i grmova, uključujući trešnje, šljive, breskve, bademe i marelice. Podrijetlom iz umjerenih područja sjeverne hemisfere, ove listopadne biljke poznate su po spektakularnom proljetnom cvjetanju i jestivim plodovima. Uspijevaju na punom suncu i dobro propusnim tlima, podnoseći hladne zime do USDA zone 4.
Marelica
Prunus armeniaca
Marelica (Prunus armeniaca) je listopadno voćno stablo iz porodice Rosaceae, podrijetlom iz središnje Azije i istočne Europe. Daje sočne, zlatno-narančaste plodove koji se cijene svježi, sušeni ili u obliku zimnice. U proljeće, prije listanja, prekriva se bijelim i ružičastim cvjetovima koji najavljuju buđenje prirode. Koštice sadrže amigdalin, cijanogeni glikozid koji može biti toksičan u velikim količinama — sam plod je potpuno siguran za konzumaciju.
Slatka trešnja
Prunus avium
Prunus avium, poznat kao slatka trešnja, veliko je listopadno stablo iz porodice Rosaceae, podrijetlom iz Europe i zapadne Azije. U proljeće razvija prekrasne bijele cvjetove, a ljeti daje slatke crvene trešnje. Uzgaja se zbog ornamentalne ljepote i jestivih plodova.
Džanarika
Prunus cerasifera
Džanarika (Prunus cerasifera) je ukrasno listopadno drvo iz porodice ruža (Rosaceae), podrijetlom iz jugozapadne Azije i s Balkana. Poznata je po spektakularnoj cvatnji u rano proljeće, prije listanja, kada stvara obilje malih, mirisnih cvjetova bijele do blijedoružičaste boje. Mnoge popularne sorte imaju upečatljivo ljubičasto ili brončano lišće, što je čini jednim od najcjenjenijih ukrasnih stabala u vrtovima umjerene klime.
Višnja
Prunus cerasus
Višnja (Prunus cerasus) je listopadno voćno stablo iz porodice Rosaceae, porijeklom iz istočne Europe i jugozapadne Azije. Rađa crvene, kisele plodove koji su vrlo cijenjeni u kulinarstvu, posebno za slastice, likere poput višnjevca i pite. U proljeće se prekriva mirisnim bijelim cvjetovima koji vrt pretvaraju u jedinstven prizor.
Domaća šljiva
Prunus domestica
Domaća šljiva (Prunus domestica) je listopadna voćka podrijetlom iz zapadne Azije, koja se u Europi široko uzgaja od davnina. Daje mesnate i slatke plodove koji se konzumiraju svježi, u džemovima, kao suhe šljive te u tradicionalnim likerima. U proljeće se stablo prekriva bijelim cvjetovima prije listanja, pružajući vrtu i ukrasnu privlačnost.
Badem
Prunus dulcis
Prunus dulcis, poznata kao badem, listopadno je stablo podrijetlom s Bliskog istoka i iz južne Azije, a danas se široko uzgaja u mediteranskim klimama zbog svoje jestive sjemenke. Cvjeta u nijansama svijetloružičaste i bijele boje krajem zime, prije nego što se pojave njezini uski listovi, te je jedno od prvih stabala koja cvjetaju svake godine. Uzgaja se u voćnjacima ili kao ukrasna biljka, a za dobar urod zahtijeva toplo i suho ljeto te hladno zimsko mirovanje. Postoje dvije varijante: slatki badem (var. dulcis), cijenjen zbog jestive sjemenke, i gorki badem (var. amara), čije sjemenke sadrže amigdalin i toksične su ako se ne obrade.
Cifrasta šljiva
Prunus insititia
Cifrasta šljiva (Prunus insititia) je malo listopadno stablo ili grm iz porodice ruža (Rosaceae), podrijetlom iz Europe i jugozapadne Azije. Cvjeta bijelim cvjetovima u rano proljeće i rađa male, trpke, tamnoljubičaste plodove koji se tradicionalno koriste u džemovima, pekmezima i za izradu džina od šljiva.
Lovorvišnja
Prunus laurocerasus
Prunus laurocerasus, poznat pod imenom lovorvišnja, snažan je, krupan zimzeleni grm ili malo stablo. Široko je cijenjen zbog gustog habitusa rasta i sjajnih, kožastih tamnozelenih listova, što ga čini idealnim izborom za živice koje osiguravaju privatnost. Sredinom proljeća razvija uspravne klasove sitnih, mirisnih bijelih cvjetova koji privlače oprašivače, a potom se formiraju sitni plodovi nalik trešnjama koji sazrijevaju do crne boje. Iznimno je otporan i može podnijeti značajno urbano onečišćenje i duboku sjenu.
Portugalska lovorvišnja
Prunus lusitanica
Portugalska lovorvišnja (Prunus lusitanica) je zimzeleni grm ili malo stablo podrijetlom s Iberijskog poluotoka i Makaronezijskog otočja. S tamnozelenim sjajnim lišćem, mirisnim bijelim cvjetovima u dugim grozdovima i tamnoljubičastim plodovima, vrlo je cijenjena u formalnim vrtovima, za živice i topijare. Otporna je i prilagodljiva, podnosi različita tla, polusjenu i obalne uvjete.
Rašeljka
Prunus mahaleb
Rašeljka (Prunus mahaleb) je bjelogorično stablo ili grm iz porodice Rosaceae, podrijetlom iz srednje i južne Europe, sjeverne Afrike i zapadne Azije. Može doseći visinu od 2 do 10 m, s pepeljasto sivom korom i vidljivim lenticelama. Njezini mali, zaobljeni listovi s nazubljenim rubovima prate bijele i mirisne cvjetove skupljene u grozdove koji se pojavljuju u proljeće. Plodovi su male koštunice koje potamne sazrijevanjem, gorkog su okusa i nisu jestive u svježem stanju — ali njihove sjemenke, pržene i mljevene, daju začin mahlab, koji se često koristi u kruhu i slasticama istočnog Mediterana. Također se široko koristi kao podloga za cijepljenje uzgojenih trešanja zbog svoje otpornosti i tolerancije na vapnenačka i suha tla.
Japanska marelica (Ume)
Prunus mume
Malo listopadno stablo iz porodice ružovki (Rosaceae), cijenjeno zbog svojih intenzivno mirisnih cvjetova koji se otvaraju na još ogoljelim granama krajem zime, mnogo prije nicanja listova. Podrijetlom iz Kine, a stoljećima uzgajano u Japanu i Koreji, daje kisele plodove slične marelici koji se koriste u hrani poput umeboshija i likera od ume.
Resika
Prunus padus
Resika (Prunus padus) je brzorastuće listopadno drvo porijeklom iz sjeverne Europe i Azije, koje pripada obitelji Rosaceae. Može narasti do 15 metara visine, s okruglom krošnjom i tamnom korom jakog mirisa. U proljeće proizvodi duge, viseće grozdove mirisnih bijelih cvjetova, nakon čega slijede mali gorki crni plodovi koje vole ptice.
Breskva
Prunus persica
Breskva (Prunus persica) je voćka podrijetlom iz Kine, široko uzgajana u umjerenim regijama diljem svijeta. Proizvodi sočne i aromatične plodove sa žutim ili bijelim mesom i baršunastom kožom. Jedno je od najkonzumiranijih voća na svijetu, cijenjeno kako zbog okusa, tako i zbog nutritivnih svojstava.
Japanska šljiva
Prunus salicina
Japanska šljiva (Prunus salicina) je bjelogorično stablo male do srednje veličine, podrijetlom iz Kine i široko uzgajano u umjerenim regijama svijeta. U proljeće, prije listanja, stvara nježne bijele cvjetove, a ljeti sočne plodove žute, crvene ili ljubičaste boje. Cijenjena je zbog svoje ukrasne ljepote, kao i zbog jestivih i hranjivih plodova.
Kasna sremza
Prunus serotina
Kasna sremza (Prunus serotina) je veliko, brzorastuće listopadno stablo podrijetlom iz Sjeverne Amerike, cijenjeno zbog mirisnih proljetnih cvjetova, jestivih tamnih plodova i visokokvalitetnog tvrdog drva. Uspijeva na punom suncu u širokom rasponu klima, od Kanade do južnih dijelova Sjedinjenih Američkih Država.
Japanska trešnja
Prunus serrulata
Prunus serrulata, poznata pod imenima Sakura ili japanska trešnja, lisnato je stablo neusporedive ljepote, porijeklom iz Japana, Koreje i Kine. Poznata je po kratkotrајnom i raskošnom cvjetanju koje se odvija rano u proljeće, prekrivajući gole grane gustim grozdovima ružičastih ili bijelih cvjetova. Njeni nazubljeni listovi pojavljuju se nakon cvjetova i poprimaju brončane tonove prije nego što požute, a u jesen postaju žuti ili crvenkasti.
Trnina
Prunus spinosa
Trnina (Prunus spinosa) je gust i trnovit listopadni grm, autohton u Europi, zapadnoj Aziji i sjeverozapadnoj Africi. Cijenjena je zbog oblaka malih bijelih cvjetova koji prekrivaju još gole grane u rano proljeće, prije pojave listova, a kasnije daje trnjine, tamnoplave i opore plodove koji se koriste u poznatom likeru od trnina (sloe gin). Njezin trnovit rast i izbojci čine je tradicionalnim izborom za žive ograde i vrtove za divlje životinje.
Virdžinijska trešnja
Prunus virginiana
Prunus virginiana, poznata kao virdžinijska trešnja, brzorastući je listopadni grm ili malo stablo koje stvara izdanke, a samoniklo raste u gotovo svim američkim saveznim državama i kanadskim provincijama. Krajem proljeća stvara duge, mirisne, bijele cvjetne grozdove koji sazrijevaju u bobice veličine graška, mijenjajući boju iz crvene u gotovo crnu do kasnog ljeta. Virdžinijska trešnja cijenjena je među vrtlarima zbog važnosti za divlje životinje i proljetne cvatnje, a među sakupljačima plodova zbog oporog voća koje se tradicionalno prerađuje u želee, sirupe i vino. Svi ostali dijelovi biljke – kora, lišće, grančice i koštice – sadrže cijanogene spojeve i toksični su ako se žvaču ili uvenu, pa je za jelo sigurna samo zrela pulpa ploda bez koštica.
Zidna gipsofila
Psammophiliella muralis
Zidna gipsofila (Psammophiliella muralis), ranije klasificirana kao Gypsophila muralis, jednogodišnja je zeljasta biljka iz porodice karanfila (Caryophyllaceae). Vrstu je još 1753. godine opisao Carl von Linné, a naziv muralis ("zidni") odnosi se na njezinu sklonost suhim, otvorenim staništima poput šljunčanih staza, kamenih zidova i pjeskovitih tala. Biljka tvori gusti, grmoliki busen tankih, razgranatih stabljika s uskim, linearnim listovima i obično naraste 30-40 cm u visinu. Od sredine ljeta do jeseni, busen je prekriven oblakom malih, peteročlanih cvjetova u nijansama ružičaste, rjeđe bijele boje. Vrsta je gotovo potpuno otporna na ozbiljne nametnike, ali u vlažnom, slabo dreniranom tlu može oboljeti od truleži korijena i sive plijesni.
Kavkaski različak
Psephellus dealbatus
Psephellus dealbatus (kavkaski različak) je izuzetno otporna trajnica porijeklom s planinskih područja Kavkaza, koja se može uzgajati u USDA zonama 3–9b. Karakteriziraju je duboko urezani, sivozeleni listovi čija je donja strana srebrnasto dlakava – što biljci daje dekorativan izgled i zimi. Početkom ljeta donosi spektakularne cvjetove s resastim laticama, ružičasto-lavandinih nijansi, koji su izvrsni privlačitelji pčela i leptira. Najbolje uspijeva u siromašnom, dobro dreniranom tlu: na bogatom, vlažnom tlu se prevrće i sklona je truljenju korijena.
Ljubičasti Lažni Eranthemum
Pseuderanthemum carruthersii
Pseuderanthemum carruthersii, popularno poznat kao Ljubičasti Lažni Eranthemum, višegodišnji je tropski grm podrijetlom s pacifičkih otoka. Poznat je po bujnom ukrasnom lišću s ovalnim listovima intenzivnih nijansi ljubičaste, bordo i metalno zelene boje. Cvjetovi su sitni, bijeli s ružičastim ili ljubičastim središtima, raspoređeni u terminalnim klasovima. Izvrsna je biljka za stvaranje kolornih kontrasta u tropskim vrtovima ili kao žarišna točka u prostranijim, dobro osvijetljenim unutarnjim prostorima.
Vretenasta polipovka
Pseudocolus fusiformis
Pseudocolus fusiformis, u narodu poznata kao 'Lignjasta stršak', fascinantna je saprofitna gljiva. Izranja iz bijelog podzemnog 'jajeta' tvoreći strukturu s 3 do 4 kraka spojena na vrhu, koji se u zrelosti razdvajaju nalikujući na krakove hobotnice ili lignje. Unutarnji dio krakova prekriven je maslinasto-smeđom, smrdljivom glebom koja privlači muhe radi raspršivanja spora.
Žuta mlađa
Pseudofumaria lutea
Pseudofumaria lutea, poznata kao žuta mlađa, kompaktna je zeljasta trajnica iz porodice makova (Papaveraceae). Podrijetlom iz sjenovitih vapnenačkih pukotina Alpa u Italiji i Švicarskoj, naturalizirala se na starim zidovima, pločnicima i kamenjarima diljem Europe i Sjeverne Amerike. Njezino čipkasto, plavkasto-zeleno lišće tvori guste busene okrunjene grozdovima zlatnožutih cvjetova s kratkom ostrugom, koji cvjetaju gotovo bez prekida od kasnog proljeća do prvog jakog mraza.
Zlatni ariš
Pseudolarix amabilis
Zlatni ariš (Pseudolarix amabilis) listopadna je četinjača porijeklom iz istočne Kine, jedina vrsta u rodu Pseudolarix. Za razliku od većine četinjača, svake jeseni gubi iglice, koje prije opadanja poprimaju izrazitu zlatnožutu boju, po čemu je stablo i dobilo ime. Sporo raste i može doseći 9-18 m visine u kultivaciji, s mekim, svijetlozelenim iglicama raspoređenim u pramenove na kratkim izbojcima. Umjesto pravih cvjetova razvija češere: manje muške peludne češere u proljeće te uspravne, jajolike ženske češere koji sazrijevaju u crvenkastosmeđu boju i raspadaju se nakon sazrijevanja sjemena. Cijenjena je kao solitarno ukrasno stablo te kao bonsai zbog svoje sezonske ljepote i neobičnog izgleda.
Crveni imela kaktus
Pseudorhipsalis ramulosa
Pseudorhipsalis ramulosa, poznat kao crveni imela kaktus, epifitni je kaktus podrijetlom iz vlažnih prašuma Srednje i Južne Amerike, gdje raste pričvršćen za debla drveća i stijene. Njegove plosnate stabljike nalik vrpcama padaju u kaskadama i mogu doseći nekoliko metara duljine, poprimajući nijanse od intenzivno zelene do rubin crvene kada su izložene jačem svjetlu. Ljeti proizvodi male zelenkasto-bijele cvjetove nakon kojih slijede bijele ili crvenkaste bobice, što ga čini vrlo cijenjenom ukrasnom biljkom za viseće košare.
Japanski bambus
Pseudosasa japonica
Japanski bambus (Pseudosasa japonica) je vrsta umjerenog bambusa podrijetlom iz Japana i Koreje. Tvori guste busene uspravnih i elegantnih stabljika prekrivenih dugim, sjajnim tamnozelenim listovima koji mogu doseći 30 cm duljine. Jedna je od najčešće uzgajanih vrsta bambusa u vrtovima umjerenog pojasa diljem svijeta.
Duglazija
Pseudotsuga menziesii
Duglazija (Pseudotsuga menziesii) je veliki, brzorastući zimzeleni četinjač podrijetlom iz zapadne Sjeverne Amerike, s rasponom od Stjenjaka do pacifičke obale. Unatoč uobičajenom engleskom nazivu 'Douglas fir', ona nije prava jela (Abies), već pripada vlastitom rodu Pseudotsuga. Ima stožasti, piramidalni oblik s mekanim, plosnatim, plavkastozelenim do tamnozelenim iglicama spiralno raspoređenim oko grančice, te karakteristične viseće češere s trokrakim zaštitnim ljuskama koje nalikuju jeziku zmije i vire između plodnih ljusaka. U svom prirodnom staništu ubraja se među najviša stabla na svijetu, povijesno dosežući preko 90 m; u uzgoju obično naraste 12-24 m u visinu s rasponom krošnje od 4-6 m. Duglazija je okosnica drvne industrije pacifičkog sjeverozapada i službeno stablo države Oregon, a njezino mirisno lišće čini je jednim od najpopularnijih božićnih drvaca u Sjevernoj Americi.
Jagodina guava
Psidium cattleyanum
Jagodina guava (Psidium cattleyanum) je voćni grm ili malo stablo podrijetlom iz Brazila, koje pripada porodici Myrtaceae. Proizvodi sitne plodove okusa jagode koji mogu biti crveni ili žuti. Poznata po otpornosti i prilagodljivosti, uspijeva u tropskim i suptropskim klimama te je cijenjena kako zbog jestivih plodova tako i zbog ukrasnog izgleda.
Stablo guave
Psidium guajava
Stablo guave (Psidium guajava) tropsko je voćno stablo iz porodice Myrtaceae, podrijetlom iz Amerika. Široko se uzgaja zbog slatkih i aromatičnih plodova poznatih kao guave. Stablo ima glatku koru, eliptične listove i nježne bijele cvjetove. Riječ je o robusnoj i brzorastućoj biljci koja može dosegnuti nekoliko metara visine, cijenjenoj kako zbog proizvodnje plodova tako i zbog ljekovitih svojstava.
Psilocybe angulospora
Psilocybe angulospora
Psilocybe angulospora je vrsta gljive listićarke iz porodice Hymenogastraceae. Karakteriziraju je mali, smećkasti do žućkasti klobuki koji često poplave pri oštećenju, što ukazuje na prisutnost psilocibina. Vrsta je značajna po svojim uglatim (angulatnim) sporama, što je razlikuje od mnogih drugih članova roda. Obično se nalazi kako raste na drvnoj sječki, malču ili bogatim organskim ostacima u umjerenim i suptropskim regijama.
Papratnica metličasta
Psilotum nudum
Psilotum nudum, poznat pod imenom papratnica metličasta, jedna je od najprimitívnijih vaskularnih biljaka na Zemlji, s podrijetlom koje seže više od 400 milijuna godina unatrag. Bez pravih korijena i listova, vodu i hranjive tvari apsorbira putem rizoma i fotosintetskih zelenih stabljika. Porijeklom iz pantropskih područja, prirodno raste u pukotinama stijena i kao epifita.
Psihotrija
Psychotria
Psychotria je jedan od najvećih rodova cvjetnica na svijetu, koji pripada porodici Rubiaceae (porodica kava), s više od 1.600 vrsta rasprostranjenih u tropskim i suptropskim regijama svih kontinenata. Poznate popularno kao divlja kava ili šumska kava, ove biljke su zimzeleno grmlje ili malo drveće iz šumskog podstojnog sloja sa sjajnim nasuprotnim listovima, malim cjevastim bijelim do zelenkastim cvjetovima i koštuničavim plodovima koji sazrijevaju u intenzivno crvenu ili ljubičastu boju. Rod je ekološki vitalan — pruža nektar oprašivačima i plodove pticama — te etnobotanički značajan, s brojnim vrstama koje se koriste u tradicionalnoj medicini u Americi, Africi i Aziji. Određene vrste, posebno Psychotria viridis, proizvode alkaloid dimetiltriptamin (DMT), što ovaj rod čini jedinstvenom referencom u etnofarmakologiji i autohtonim duhovnim praksama.
Biljka Vrućih Usana
Psychotria elata
Psychotria elata, poznata pod nazivom Biljka Vrućih Usana ili Hookerove Usne, tropski je grm porijeklom iz kišnih šuma Srednje i Južne Amerike. Njezina najupečatljivija obilježja su živocrveni brakteje u obliku ljudskih usana, koji se pojavljuju prije nego što procvjetaju sitni bijeli i žuti cvjetovi. Raste kao prizemni grm u tropskim šumama Meksika, Kostarike, Paname, Kolumbije i Ekvadora, a ova iznimna biljka postala je ugrožena zbog krčenja šuma u svom prirodnom staništu.
Orlova paprat
Pteridium aquilinum
Pteridium aquilinum, poznata kao orlova paprat ili orlska paprat, jedna je od najrasprostranjenijih biljaka na Zemlji, prisutna na svim kontinentima osim Antarktike. Ova listopadna paprat razvija velike, trokutaste lisne rozete koje dosežu i do 1,2 metra visine te se agresivno širi podzemnim rizomima. Iako se povijesno koristila u medicinske i praktične svrhe, kancerogena je pri redovitoj konzumaciji i otrovna za stoku.
Pteris
Pteris
Pteris je rod paprati iz porodice Pteridaceae, s oko 300 vrsta rasprostranjenih u tropskim i suptropskim regijama diljem svijeta. Poznate kao prugaste ili vrpčaste paprati, to su elegantne biljke s dugim, lučnim listovima, često prošaranim bijelim ili srebrnim prugama. Prilagođene sjenovitim i vlažnim staništima, ove su paprati cijenjene i kao sobne biljke i u vrtovima blage klime. Ne proizvode cvjetove — razmnožavaju se sporama smještenim na rubovima listića. Smatraju se netoksičnima za ljude, mačke i pse, što ih čini sigurnim izborom za domove s kućnim ljubimcima.
Pronađite savršenu biljku
Naš vodič za biljke pomaže vam pronaći idealne vrste za vaše iskustvo i godišnje doba.
Pregledajte po Težini, Sezoni i Više
Upotrijebite filtre ispod kako biste suzili ovaj katalog prema težini njege, sezoni, okruženju ili pretražite izravno po imenu. Svaki filtar vodi do popisa prilagođenog vašim uvjetima uzgoja.